Oglas

Meteorolog N1

El Niño: Gospodar svjetskog vremena koji mijenja i klimu Evrope

author
N1 Hrvatska
24. maj. 2026. 07:15
1779449550_bojan_el_nino.format-avif.width-1200
Severe Weather Europe, N1

Portali su se raspisali o opasnoj pojavi, o nadolazećem atmosferskom armagedonu koji samo što nije uništio civilizaciju, potopio kontinente i vjetrovima opustošio gradove i polja. Krivac je El Niño – “dječak” ili “Mali Isus”. O čemu je zapravo riječ i prijeti li nam zaista tako velika opasnost?

Oglas

Svjetska meteorološka organizacija pojavu El Niño – Southern Oscillation (ENSO), poznatiju kao El Niño, naziva jednim od najsnažnijih prirodnih mehanizama razmjene topline između okeana i atmosfere na Zemlji.

Nastaje u tropskom dijelu Tihog okeana, a djeluje planetarno – od poplava u Južnoj Americi do suša u Australiji, pa sve do promjena vremena u Evropi i na Balkanu.

Kada je otkriven i zašto se tako zove?

Prve zapise o neobično toplom moru i slabom ulovu ribe uz obalu Perua ostavili su južnoamerički ribari u 17. stoljeću. Pojavu su nazvali “El Niño”, što na španskom znači “dječak” ili “Mali Isus”, jer se javlja oko Božića, pa je nazvana “El Niño de Navidad”.

Naučno objašnjenje čekalo je kraj 19. i početak 20. stoljeća. Britanski meteorolog Sir Gilbert Walker prvi je opisao povezanost promjena atmosferskog pritiska između istočnog i zapadnog Pacifika i nazvao je Južna oscilacija, a norveško-američki klimatolog Jacob Bjerknes 1969. godine povezao je promjene pritiska zraka s promjenama temperature mora te objasnio vezu između okeana i atmosfere koja pokreće ENSO ciklus.

Kako nastaje El Niño?

U normalnim uslovima cirkulacije atmosfere oko cijele Zemlje, u ekvatorijalnom pojasu dominantni su istočni vjetrovi nazvani pasati. Pasati pušu na Pacifiku od istoka prema zapadu te od obala Južne Amerike preko ekvatorijalnog Pacifika guraju toplu površinsku vodu Pacifika prema Indoneziji i Australiji.

Uz obalu Perua tada iz dubine izranja hladna, hranjivim tvarima bogata voda – proces poznat kao uzdizanje ili “upwelling”. Zbog razlike pritiska zraka između istočnog i zapadnog Pacifika, pasati slabe ili se privremeno preokrenu. Topla voda tada se vraća prema istočnom Pacifiku, uz obale Južne Amerike, dok uzdizanje hladne vode slabi. Time se mijenja raspodjela topline u atmosferi, položaj mlaznih struja i cirkulacija zraka na globalnom nivou.

Ključni mehanizam El Niña i Bjerknesova povratna sprega

Ključni mehanizam nastanka El Niño faze jeste međudjelovanje atmosfere i mora te razmjena topline između površinskog sloja okeana i zračne mase iznad okeana. Promjena režima vjetrova u atmosferi, gdje vjetar puše od višeg prema nižem pritisku, nastaje zbog formiranja polja visokog pritiska nad zapadnim Pacifikom, odnosno Indonezijom, i niskog pritiska nad istočnim Pacifikom uz obalu Amerike.

Istočni pasati slabe, a površina mora se zagrijava i mijenja temperaturu mora, što zatim povratno utiče na atmosferske vjetrove u pozitivnoj povratnoj sprezi. Slabljenje istočnih pasata dovodi do pomjeranja toplih površinskih voda prema istoku i smanjenog izdizanja hladne vode na ekvatoru. To zauzvrat uzrokuje višu temperaturu površine mora, poznatu kao El Niño, slabiju Walkerovu cirkulaciju, odnosno istočno-zapadnu cirkulaciju u atmosferi, i još slabije pasate.

Posljedica su promjene u rasporedu padavina, oluja, suša i temperatura širom Zemlje.

Koliko traje i koliko se često javlja?

El Niño se javlja nepravilno, prosječno svake dvije do sedam godina. Najčešće traje između devet i dvanaest mjeseci, ali pojedini događaji mogu potrajati i duže od dvije godine. Između toplih faza El Niño i hladnih faza La Niña postoje i neutralna razdoblja bez izraženog utjecaja ENSO sistema.

El Niño i vrijeme u svijetu

El Niño mijenja položaj i snagu mlaznih struja u atmosferi. U Sjevernoj Americi često donosi blaže zime u Kanadi i sjevernom dijelu SAD-a, dok jug SAD-a postaje kišovitiji i skloniji poplavama. Istovremeno se smanjuje aktivnost atlantskih uragana zbog jačeg smicanja vjetra, dok se tropski cikloni češće razvijaju nad Pacifikom.

Utjecaj na Evropu je složeniji i slabije izražen nego u Americi, ali statistički se tokom jakih El Niño epizoda češće bilježe toplije zime i poremećaji u cirkulaciji nad Atlantikom. Prvi znakovi El Niña u Tihom okeanu obično se pojavljuju tokom proljeća ili ljeta, ali se njegov glavni utjecaj na atmosferu razvija tek nekoliko mjeseci kasnije. Na evropsko vrijeme najčešće počinje djelovati tokom kasne jeseni i zime, kada se promjene u tropskoj cirkulaciji prenose prema sjevernoj hemisferi.

Na području Balkana i Hrvatske El Niño nema uvijek jednak učinak, ali se tokom jačih epizoda često povezuje s toplijim zimama od prosjeka, manjkom snijega u planinskim područjima te češćim prodorima vlažnog i toplijeg zraka sa Sredozemlja. Povećava se vjerovatnoća intenzivnih padavina i olujnih ciklona nad Jadranom, dok ljetni mjeseci nakon snažnog El Niña mogu biti izrazito vrući i sušni. Utjecaj ENSO-a na Evropu dodatno modificiraju Sjevernoatlantska oscilacija, stanje Atlantika i zagrijavanje Arktika, pa posljedice nisu uvijek identične.

Zašto bi ovogodišnji El Niño mogao biti jači?

Globalno zatopljenje, osim zagrijavanja atmosfere, povećava i količinu toplinske energije u okeanima, pa se stvaraju uslovi za snažnije ENSO epizode. Topliji okean znači više raspoložive energije za razvoj ekstremno toplih anomalija u tropskom Pacifiku.

Trenutno je odstupanje temperature površine mora Pacifika u ekvatorijalnom području na otvorenom moru od 1,2 do 1,9 °C, a uz obalu Južne Amerike, na mjestu nastanka El Niño faze, od 3,4 do 4,1 °C iznad višegodišnjeg prosjeka. Satelitima, brodovima i automatskim plutačama izmjerene temperature površine mora iznose od 25 °C uz obalu Amerike do 28 °C na otvorenom moru Pacifika oko ekvatora.

Moguća jačina ovogodišnjeg El Niño ciklusa leži u činjenici da je temperatura zapadnog Pacifika za 2 do 3 °C viša od višegodišnjeg prosjeka, što osigurava dodatnu toplinsku energiju cijelom sistemu atmosfera–okean. Do zagrijavanja zapadnog Pacifika došlo je zbog dugotrajne faze La Niña, tokom koje se u zapadnom Pacifiku, između obale Japana i obala Amerike, akumulirala velika količina topline.

Kada je zabilježen najjači El Niño?

Prema historijskim podacima, najintenzivniji poznati El Niño dogodio se između 1877. i 1878. godine. Taj događaj izazvao je globalne suše, propast usjeva i glad koja je, prema procjenama, odnijela desetke miliona života širom svijeta.

Među najjačim El Niño epizodama modernog doba izdvajaju se događaji 1982/83., 1997/98. i 2015/16. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama